Aronija

Aronija raste u grmovima visine do 3 m, a na našem posjedu dom je pronašlo njih 1300 koji uživaju na 0,5 ha tla.

Grmovi imaju tamnozelene listove koji u jesen poprimaju prekrasnu crvenu boju koja podsjeća na ljetni zalazak Sunca. Prekrasan prizor su i nježni bijeli cvjetovi čija raskoš dolazi do izražaja krajem travnja i početkom svibnja kada aronija cvate (ovisno o vremenskim prilikama). Plod aronije spada u bobičasto voće koje ima opori okus, najbliži okusu crnog čaja ili crvenog vina, a sadržajem je prava vitaminska bomba za organizam. Bobice zriju sredinom kolovoza i ostaju na grmu sve do studenoga, bez bojazni od osipanja ploda. Rastu u grozdovima i u punom urodu daju do 15 kilograma ploda po grmu.

Aronija se vrlo lako uzgaja i razmnožava, a u našem podneblju nema prirodnih bolesti i štetočina. Zbog toga se može uzgojiti potpuno ekološki, bez uporabe ikakvih pesticida.

Bobice i njihove prerađevine imaju brojne pozitivne učinke na organizam:

  • dobra je za srce, jača cirkulaciju i zbog svog sastava smanjuje visok krvni tlak
  • pomaže kod ateroskleroze i proširenih vena
  • jaki je antioksidans
  • mogu je koristiti i dijabetičari jer antocijanini smanjuju razinu glukoze u urinu kao i razinu oksidacije lipida u urinu i krvi
  • regulira oscilacije šećera u krvi
  • smiruje želudac i bolove u želucu
  • pospješuje cirkulaciju te na taj način smanjuje glavobolje i migrene
  • pospješuje rad štitnjače, poboljšava i regulira izlučivanje njezinih hormona te pomaže kod bolesti štitnjače i gušavosti
  • podiže opće stanje imunološkog sustava
  • smiruje grčeve u crijevima te pomaže u detoksikaciji
  • zbog tvari koje odstranjuju teške metale iz tijela preporuča se bolesnicima oboljelim od raka, kao i onima koji su bili podvrgnuti težoj operaciji ili su preboljeli neku bolest

 

                 

 

"Antioksidansi su skupina prirodnih spojeva koji štite ljudske stanice od oksidativnih oštećenja. Pri korištenju kisika, naše tijelo proizvodi "slobodne radikale" koji mogu uzrokovati oštećenje svih stanica u tijelu. Slobodni radikali posljedica su životnih procesa, psihičkog stresa, onečišćenog zraka koji udišemo i zagađene hrane koju unosimo u organizam. Antioksidanti su te molekule koje popravljaju slobodne radikale, a usko su povezani sa smanjenim rizikom od mnogih kroničnih bolesti.

Antioksidansi djeluju tako da usporavaju starenje, snižavaju razinu kolesterola, smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara, ateroskleroze i nastanka raka. Oni pomažu kod detoksikacije organizma i usporavaju napredovanje mnogih bolesti, osobito onih degenerativnih (Alzheimer, artritis, itd.) Postoje dva izvora antioksidansa. Naš vlastiti organizam, uz pomoć vitamina i minerala, sposoban je sam proizvesti antioksidanse. Drugi izvor, onaj vanjski, je hrana. Prema istraživanju snage antioksidansa (ORAC), aronija raspolaže s jednom od najviših ikad zabilježenih vrijednosti – 16,062 µmol / 100 g. Primjerice, borovnice sadrže 6,552 µmol, šljive 6,259 µmol, smokve 3,383 µmol, grožđe 1,260 µmol, limuni 1,225 µmol, a naranče 984 µmol."  (Preuzeto sa: www.bobica.hr)